E-cigarete i vape uređaji – „manje zlo“ ili samo drugačiji rizik?

Kako izgledaju i rade?

Tipični vape uređaj sastoji se od baterije, spremnika ili patrone s tekućinom, grijača (coil) i usnika. E- cigarete i vape uređaju djeluju na način kada korisnik povuče ili pritisne tipku, grijač zagrijava tekućinu koja sadrži propilen glikol, glicerin, arome i često nikotin te se pritom stvara fin aerosol (para) koji se udiše.​ U tehničkim prikazima sastava aerosola, naglašava se kako proces zagrijavanja mijenja kemijski sastav udisanog oblaka.

Javnozdravstvene organizacije poput CDC-a i Truth Initiative razlikuju više generacija i tipova uređaja – jednokratne e-cigarete, „pod“ sustave, tank/pen uređaje i veće „modove“ – pri čemu se ističe da novije generacije s nikotinskim solima i visokim koncentracijama nikotina mogu postići razine isporuke nikotina usporedive s klasičnim cigaretama.

U istim izvorima naglašava se da dizajn i raznolikost okusa ovih proizvoda posebno privlače djecu i adolescente, što je postalo jedno od ključnih pitanja u politici kontrole duhana.

Što se udiše?

Analize sastava aerosola elektroničkih cigareta, koje sažimaju CDC i znanstveni pregledi poput opisa „Composition of electronic cigarette aerosol“, pokazuju da udisani oblak sadrži nikotin (kada je prisutan u tekućini), sitne čestice, propilen glikol, biljni glicerin, različite kemikalije iz aroma te razgradne produkte poput formaldehida i acetaldehida, kao i metale oslobođene iz grijača. WHO i druge javnozdravstvene institucije izričito naglašavaju da zbog tog sastava aerosol elektroničkih cigareta ne predstavlja „bezopasnu vodenu paru“, već smjesu s potencijalno štetnim učincima na dišni i kardiovaskularni sustav.

Manje štetne: činjenica ili mit?

Kada se govori o učincima nikotina na mlade, organizacije poput Campaign for Tobacco-Free Kids i američkog Nacionalnog instituta za zlouporabu droga (NIDA) ističu da je nikotin izrazito ovisnički i da može oštetiti razvoj mozga adolescenata, osobito područja zadužena za pažnju, učenje i kontrolu impulsa. U tim se izvorima navode i podaci o češćoj pojavi respiratornih smetnji, poput iritacije dišnih puteva i pogoršanja astme, kao i povećanom riziku da mladi korisnici e-cigareta kasnije prijeđu na klasične cigarete ili druge psihoaktivne tvari.

Znanstveni pregledi, poput rada objavljenog u časopisu Primary Care Respiratory Medicine, ukazuju da prelazak odraslih pušača s klasičnih cigareta na regulirane elektroničke cigarete vjerojatno smanjuje izloženost nekim štetnim sastojcima dima, iako dugoročni zdravstveni učinci takvog prelaska još uvijek nisu u potpunosti razjašnjeni. Istodobno, WHO, CDC i druge javnozdravstvene institucije dosljedno naglašavaju da to ne znači da su e-cigarete sigurne, već eventualno manje štetne od nastavka pušenja, i to isključivo u kontekstu odraslih pušača, a ne nepušača ili mladih.

Kada je riječ o djeci, adolescentima i mladim odraslim osobama, WHO u svojim informativnim dokumentima jasno navodi da se uporaba e-cigareta i vape uređaja smatra nesigurnom, jer uvodi ili učvršćuje nikotinsku ovisnost i nepotrebno izlaže dišni sustav i mozak štetnim tvarima. Zbog toga, kako navodi WHO u fact sheetu o regulaciji e-cigareta, mnoge države uvode ograničenja okusa, zabrane oglašavanja, stroge dobne granice i druga regulatorna rješenja s ciljem smanjenja privlačnosti ovih proizvoda mladima.