Novi trendovi konzumacije psihoaktivnih tvari među mladima u Europi i Hrvatskoj pokazuju porast dostupnosti sintetičkih droga, raniji početak eksperimentiranja i sve veću popularnost e-cigareta te psihostimulansa, uz opći pad klasične konzumacije alkohola i kanabisa. Europska agencija za droge (EUDA) u svom izvješću za 2025. ističe da je krajem 2024. zabilježeno više od 1000 novih psihoaktivnih tvari, od kojih je 47 prvi put prijavljeno u Europi te se posebno naglašava rast sintetičkih kanabinoida, katinona i opioida među mladima.
Europsko školsko istraživanje o alkoholu i drogama (ESPAD 2024.) pokazuje da je Hrvatska i dalje iznad europskog prosjeka po većini pokazatelja, iako bilježi pad prevalencije u klasičnim supstancama. Hrvatski zavod za javno zdravstvo navodi da je 53% hrvatskih učenika probalo e-cigarete, a 33% ih je koristilo u posljednjih 30 dana, što svrstava Hrvatsku među vodeće zemlje po ovom trendu, pri čemu djevojke koriste češće od mladića. Kanabis ostaje najčešća droga (15% životne prevalencije), ali se bilježi rast uporabe inhalanata među djevojkama i lijekova u nemedicinske svrhe (4%).
Stručnjaci NZJZ „Dr. Andrija Štampar“ upozoravaju da se prva iskustva s nikotinom, alkoholom i kanabisom sada događaju već od 10–13 godine, umjesto u srednjoj adolescenciji, uz zabrinjavajući porast potentnosti kanabinoida i popularnosti kokaina zbog velike dostupnosti na tržištu. EUDA u ESPAD analizi procjenjuje da je životna prevalencija novih psihoaktivnih tvari među učenicima 15–16 godina u EU-u 2,6%, s rasponom do 6,4%, pri čemu sintetički kanabinoidi dosežu i do 16% u nekim zemljama. Hrvatska je iznad prosjeka po novim psihoaktivnim tvarima (5,1% naspram 3,4% u EU), što potvrđuju i nacionalna istraživanja.
U posljednjih godina zabilježen je rast konzumacije psihostimulansa poput kokaina, MDMA-e i amfetamina, osobito u turističkim područjima gdje prevalencija kanabisa doseže 30–35% među adolescentima. EUDA ističe da se u europskim gradovima sve češće ubrizgavaju kombinacije opioida, stimulansa i novih psihoaktivnih tvari, što povećava rizik od akutnih trovanja među mladima. Dr. Zrinka Ćavar iz NZJZ „Štampar“ naglašava da je brzina prelaska iz eksperimentiranja u ovisnost kod mladih danas brža zbog mozga u razvoju, osjetljivog na kemijske promjene.
Na razini Europske unije, Europska agencija za droge (EUDA, ranije EMCDDA) kroz mrežu Euro-DEN Plus analizira hitne bolničke prijeme povezane s uporabom droga. U njihovim izvještajima ističe se da u europskim hitnim službama svake godine tisuće ljudi zatraže pomoć zbog akutne toksičnosti psihoaktivnih tvari, pri čemu je u značajnom dijelu slučajeva riječ o polikonzumaciji, odnosno kombinaciji alkohola s drugim drogama, što se povezuje s težim kliničkim slikama i većim rizikom komplikacija. U istim analizama naglašava se da su muškarci zastupljeni u velikoj većini ovih epizoda, a mladi odrasli čine znatan udio pacijenata koji dolaze na hitnu zbog opasnih kombinacija alkohola, stimulansa i drugih psihoaktivnih tvari.
Preporuka je da roditelji i mentori uspostave jasna pravila o dostupnosti alkohola i e-cigareta kod kuće, uz redovite razgovore o pritiscima vršnjaka, jer podaci ESPAD-a pokazuju da podržavajuće obitelji smanjuju rizično ponašanje za 30-40%. Školama se preporučuje integracija preventivnih radionica s fokusom na kritičko rasuđivanje o online sadržajima koji glorificiraju supstance, što EUDA ističe kao ključan korak za kontriranje digitalne normalizacije psihoaktivnih supstanci.
LITERATURA:
- European Union Drugs Agency (EUDA). (2025). European Drug Report 2025: Trends and developments. Publications Office of the European Union.
- European Union Drugs Agency (EUDA). (2024). ESPAD 2024 key findings.
- Hrvatski zavod za javno zdravstvo. (2025). Predstavljeni rezultati istraživanja ESPAD 2024.
- HUHIV. (2025). Novi rezultati istraživanja ESPAD 2024: Mladi u Hrvatskoj i rizična ponašanja.
- NZJZ „Dr. Andrija Štampar“. (2025). Zabrinjavajući novi trendovi konzumacije psihoaktivnih tvari među mladima.
- Novilist. (2025). Alkohol, duhan i droga mladima sve dostupniji.
